NJAČEŠĆA PITANJA
1. Tko se smatra stanovnikom općine/grada?
Stanovnikom općine/grada smatraju se sve osobe koje svojom ispravom mogu dokazati da imaju adresu stanovanja u Republici Hrvatskoj.
2. Kako otvaramo objekt strancima stanovnicima?
Objekt stanovnika općine ili grada otvara se temeljem zahtjeva obveznika. TZ mora utvrditi pregledom važeće isprave da osoba ima trajni boravak na adresi na kojoj prijavljuje svoj objekt. Na temelju zahtjeva obveznika i autorizacije TZ-a obvezniku se otvara „Nekomercijalni objekt“ podvrste „Kuća/stan stanovnika općine ili grada“
3. Što kada pravna osoba ode u stečaj?
Kada osoba ode u stečaj bitno je pripaziti da se u valjanom roku napravi prijava stečajnom upravitelju.
Nakon zaključenja pred stečajnog ili stečajnog postupka u eVisitor će uplatom biti zatvoren dug ili ako do toga ne dođe, TZ može upisati odobrenje kojim će zatvoriti navedeni slučaj i ugasiti subjekt.
Ostala pitanja
4. Maksimalni broj prijavljenih kreveta po kategoriji obveznika?
Navedeno je propisano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.
- Za fizičke u domaćinstvu osobe 10 soba i do 20 kreveta u sobi/apartmanu ili kući za odmor
- Za fizičke u domaćinstvu osobe 10 smj.jed i do 30 kreveta u kampu i robinzonskom smještaju
- Za OPG 10 soba i do 20 osoba u sobi/apartmanu ili ruralnoj kući za odmor
- Za OPG 20 smještajnih jedinica i do 60 krveta u kampu i robinzonskom smještaju
5. Može li pravna osoba/firma biti vikendaš?
Zakonski to nije zabranjeno stoga ih se može upisati u eVisitor.
Ne smiju imati komercijalne turiste. Mogu prijaviti sezonske radnike no za njih ne postoji zakonska obveza prijave.
U slučaju ako je objekt kategoriziran za obavljanje usluga smještaja ne može se obavljati i nekomercijalna djelatnost već se sve osobe prijavljuju kao komercijalni gosti.
6. Koje osobe je obavezno prijaviti u kuću/stan stanovnika općine ili grada?
U eVisitor sustavu moguće je prijaviti osobe koje ostvaruju noćenja u kući/stanu stanovnika općine ili grada koje imaju obvezu prijave u MUP. Članovi uže obitelji kuće stanovnika općine ili grada nemaju obvezu prijave u eVisitor sustav.
7. Moraju li se sezonski radnici prijavljivati u eVisitor sustav?
Sezonski radnici se prijavljuju ako borave u ugostiteljskim objektima ili nekomercijalnim objektima gdje koriste usluge smještaja. Sezonske radnike nije potrebno prijaviti u objektima koji se koriste isključivo za smještaj sezonskih radnika koji je u vlasništvu poslodavca tog sezonskog radnika.
8. Nastupa li zastara 5 godina nakon datuma dospijeća dugovanja?
Zastara ne nastupa automatski već ju je potrebno utvrditi. Nakon što se terećena osoba pozove na zastaru nadležno tijelo utvrđuje da je došlo do zastare te o tome izdaje rješenje.
9. Može li TZ otpisati sva dugovanja starija od 5 godina?
Ne, TZ može otpisati samo ona dugovanja za koja je dobila rješenja o nastupanju zastare od nadležnog tijela.
10. Iza obveznika (hotel) su ostala dugovanja, a hotel je prodan. Što učiniti u tom slučaju?
TZ prijavljuje navedeno DIRH-u i čeka rješenje.
11. Boravište i prebivalište u evisitoru?
Prebivalište je naselje u kojem se osoba trajno nastanila.
Boravište je mjesto u kojem se osoba privremeno nastanila na boravak dulji od 3 mjeseca.
Turistički boravak je boravak u mjestu kraćem od 3 mjeseca.
U eVisitor upisujemo samo turističke boravke..Svaki boravak u kategoriziranom objektu smatra se turističkim, a ne prijavljivanje turista je suprotno zakonu.
Za potrebu prijava MUP-u osobe na dužem boravku eVisitor može poslužiti no to nije alat niti mjesto kojim bi se trebala vrši prijava MUP-u.
Nije dopušteno da prijava traje duže od 90 dana jer to više nije turistički boravak. eVisitor neće dopustiti prijavu dužu od 90 dana.
Osoba koja se prijavljuje kao stanovnik općine ili grada mora imati dokument kojim može dokazati da je privremeno ili trajno nastanjena u toj općini ili gradu. (boravišna iskaznica, osobna iskaznica i slično)
12. Mogu li turisti iz članica EGP-a (Europski gospodarski prostor) birati po noćenju ili paušalno kada govorimo o prijavi rodbine, prijatelja, stranim vlasnicima objekata?
Mogu. Sukladno članku 13. Zakona o turističkoj pristojbi, vlasnik i članovi njegove uže obitelji državljani Republike Hrvatske i državljani država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru za boravak u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna plaćaju turističku pristojbu po danu boravka ili je mogu platiti u paušalnom iznosu koji su dužni uplatiti do 15.srpnja tekuće godine. Državljani koji nemaju hrvatsko državljanstvo ili državljanstvo zemalja članica Europske Unije, u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna turističku pristojbu plaćaju po noćenju i osobi.
13. Mogu li se spremišta i slični objekti koji nisu namijenjeni za pružanje usluga noćenja biti uneseni u eVisitor kao objekti?
Spremište se ne može unijeti kao nekomercijalni objekt. U eVisitor se upisuju samo oni objekti koji služe za pružanje usluge noćenja
14. Kako se unosi strani obveznik u sustav eVisitor za privremeno kampiranje za vrijeme održavanja manifestacije? Problem nastaje ako strano poduzeće nema hrvatski OIB.
Ukoliko se bave pružanjem ugostiteljske usluge moraju ishoditi OIB. Objekt se otvara na period onoliko koliko traje event. Kada event završi, a objekt je i dalje aktivan s određenim brojem kreveta nastaje problem kako određeno naselje ima više kreveta nego bi trebalo uistinu imati.
15. Kada su u pitanju vikendaši pravne osobe, njih se zadužuje samo tijekom glavne sezone ili tijekom cijele godine?
Pravnim osobama koje imaju objekte: kuće za odmor (vikendica) i stan za odmor (vikendica) zaduženje nastaje samo unutar sezone. Jedina razlika je u tome što vlasnici nemaju popust već plaćaju puni iznosi.
16. Kako prijaviti digitalne nomade odnosno osobe koje misle boraviti duže od 3 mjeseca?
Boravak digitalnih nomada tj. svih onih koji borave duže od 3 mjeseca se regulira prijavom MUP-u. Ukoliko se iznajmljivač misli duže vrijeme baviti najmom, trebao bi odjaviti kategorizirani smještaj i baviti se običnim najmom. Turistički boravak je boravak u mjestu kraćem od 3 mjeseca. U eVisitor upisujemo samo turističke boravke. Svaki boravak u kategoriziranom objektu smatra se turističkim, a ne prijavljivanje turista je suprotno zakonu. Nije dopušteno da prijava traje duže od 90 dana jer to više nije turistički boravak. eVisitor neće dopustiti prijavu dužu od 90 dana.
17. Kako prijaviti izbjeglice iz Ukrajine bez da plaćaju TP?
Raseljene osobe koje su smještene u smještajnim objektima iznajmljivača, ne prijavljuju se u sustav eVisitor, budući da smještaj u takvim objektima ne koriste kao turisti nego za privremeni smještaj u okviru mjera organiziranog zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine zbog ratnih razaranja, niti su raseljene osobe obveznici plaćanja turističke pristojbe u smislu zakona o turističkoj pristojbi.
Sukladno Pravilnikom o sustavu eVisitor u sustav prijavljuju se i odjavljuju te vodi evidencija turista te se propisuje plaćanje turističke pristojbe za uslugu smještaja koju koriste turisti, a raseljene osobe iz Ukrajine ne spadaju u turiste.
Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma
Na gornjem linku se nalazi excel tablica turističke pristojbe za 2022. godinu podijeljena po županijama.
Na gornjem linku se nalazi excel tablica turističke pristojbe za 2023. godinu podijeljena po županijama.
Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja pomorstva
ZASTARE
Čl. 18. Zakona o turističkoj pristojbi (NN 52/19, 32/20, 42/20) čijim donošenjem je prestao vrijediti Zakon o boravišnoj pristojbi (NN 152/08, 59/09, 97/13, 158/13, 30/14) propisan je rok zastare za obvezu uplate neplaćenog iznosa turističke pristojbe na način da ista zastarijeva u roku od 5 godina od dana dospijeća obveze uplate turističke pristojbe.
S obzirom da ranije važeći Zakon o boravišnoj pristojbi nije propisivao zastarni rok za boravišnu pristojbu, a da je nadležnost nad naplatom bila u djelokrugu različitih nadzornih tijela, tijekom primjene istog zakona važili su sljedeći zastarni rokovi:
- za potraživanja dospjela u razdoblju od 01.01.2009. do 06.03.2014. kada je nadzor nad naplatom obavljao Državni inspektorat – opći zastarni rok od 5 godina.
- za potraživanja dospjela u razdoblju od 06.03.2014. do 01.04.2019. kada je nadzor nad naplatom obavljala Carinska uprava – porezna zastara od 6 godina.
- za potraživanja dospjela u razdoblju od 01.04.2019. do danas kada je nadzor nad naplatom ponovno preuzeo Državni inspektorat – opći zastarni rok od 5 godina.
- Ako je dug utvrđen Rješenjem nadležnog tijela, primjenjuje se zastarni rok od 10 godina (čl. 233. ZOO).
Zastara ne nastupa automatski već ju je potrebno utvrditi. Nakon što se terećena osoba pozove na zastaru nadležno tijelo utvrđuje da je došlo do zastare te o tome izdaje rješenje (DIRH).
TZ može otpisati samo ona dugovanja za koja je dobila rješenja o nastupanju zastare od nadležnog tijela.
OVRHE
Naplata dugovanja za koje postoji izdano rješenje DIRH-a
Nakon zaprimanja rješenja turistička zajednica dužna je ispuniti „zahtjev za izravnu naplatu“ koji je dostupan na stranicama FINA-e te ga podnijeti FINA-i na izvršenje uz obvezno navođenje rješenja Državnog inspektorata prema kojem se vrši naplata- Dugovanje će, u slučaju da ovršenik ima dostatna sredstva na računu, biti naplaćeno, a u slučaju da nema, svi računi bit će blokirani do trenutka dok se na računu ne prikupi dovoljno sredstava za naplatu iznosa dugovanja.